Spoštovani rojaki, Slovenci in Slovenke,


Skofja Loka.
V Skofji Loki je zaradi obilnih padavin svoje bregove prestopila tudi Sora.
Foto: STA
Spoštovani rojaki, Slovenci in Slovenke,
Skofja Loka.
V Skofji Loki je zaradi obilnih padavin svoje bregove prestopila tudi Sora.
Foto: STA
U zgradi Vlade Republike Srbije, Nemanjina 11 održana je 22.juna 2023. godine 12.sednica
Saveta za nacionalne manjine.
Sednici saveta za nacionalne manjine je prethodio sastanak Koordinacije nacionalnih saveta
na kome je izabrano Hrvatsko nacionalno vijeće za funkciju potpredsedavajućeg
koordinacijom, a koji će naslediti Romski nacionalni savet na mestu predsedavajućeg
Koordinacijom tokom 2024. godine.
Sednicu Saveta za nacionalne manjine vodio je gospodin Tomislav Žigmanov, ministar u
Vladi i zamenik predsednika Saveta. Nakon uvodnog izlaganja gospodina ministra, Borče
Veličkovski, dosadašnji predsednik Koordinacije podneo je informaciju o radu Koordinacije
nacionalnih saveta u toku prethodne godine. Sledeća tačka dnevnog reda je bila Usvajanje
predloga programa za dodelu sredstava iz Budžetskog fonda za nacionalne manjine u 2023.
godini. Predloženo je da prioritetna oblast u 2023. godini bude kultura, a ukupan fond
sredstava iznosi 30 miliona dinara. Zatim su predsednici Nacionalnih saveta govorili o
sprovedenim i planiranim aktivnostima u 2023. godini.
Sednici Saveta su prisustvovali i predstavnici Ministarstva spoljnih poslova, Ministarstva
pravde, Ministarstva kulture, Ministarstva lokalne uprave i samouprave, Ministarstva
informisanja i telekomunikacija, Ministartsva prosvete i Uprave za saradnju sa crkvama i
verskim zajednicama. Ispred Nacionalnog saveta slovenačke nacionalne manjine je sednici
saveta prisustvovao Saša Verbič, predsednik Nacionalnog saveta.
Na obisku v Srbiji, je 14. in 15.junija 2023 bila predsednica R.Slovenije gospa Nataša Pirc Musar. Predsednica se je prvega dne obiska, 14.junija udeležila proslave ob dnevu državnosti Republike Slovenije, ki ju je organiziralo Veleposlaništvo Republike Slovenije v hotelu Crown Plaza. Sprejema so se udeležili tudi člani slovenske skupnosti v Srbiji. Predstavniki Nacionalnega sveta slovenske narodne manjšine v Srbiji so imeli posebno čast, da so se osebno pogovarjali s predsednico Republike Slovenije. Delegacijo Nacionalnega sveta so sestavljali Saša Verbič, predsednik Nacionalnega sveta, Dorđe Veselinov, član Nacionalnega sveta in Saša Radić, predsednik Izvršnega odbora Nacionalnega sveta. Oni so seznanili predsednico Pirc Musar s položajem slovenske narodne manjšine v Srbiji in prosili predsednico za pomoč v zvezi s spremembo pogojev za izredni sprejem v slovensko državljanstvo potomcev slovenskih izseljencev. Predsednici so se predstavile tudi učiteljice dopolnilnega pouka slovenskega jezika v Srbiji.
Saša Verbič
Poštovani,
Predstavnici Društva Slovenaca u Beogradu – Društva Sava i Nacionalnog saveta slovenačke nacionalne manjine u Srbiji će u nedelju, 14.5.2023. godine položiti venac na spomen ploču Antonije Javornik, srpske heroine, najhrabrije slovenačke dobrovoljke u srpskoj vojsci, bolničarke, narednika srpske vojske u ratovima od 1912-1918. godine. Pozivamo sve članove da nam se pridruže na obeleževanju 130. godišnjice od rođenja Antonije Javornik.
Okupljanje će biti u 11.30h na glavnom ulazu u Novo groblje.
ANTONIJA JAVORNIK – NATALIJA BJELAJAC
(Maribor, 13. V 1893. – Beograd, 16. VIII 1974)
Srpska heroina, najhrabrija slovenačka dobrovoljka u srpskoj vojsci, bolničarka, narednik srpske vojske (1912 –1918)
Svršena maturantkinja gimnazije u Mariboru, avanturističkog duha i slovenskog opredeljenja, opčinjena pričama strica Martina – dezertera iz austrougarske vojske – o životu u „demokratskoj i rodoljubivoj“ Srbiji, uspeva da prebegne u Srbiju i marta 1912. godine stigne u Kragujevac, mesto u kome je službovao stric Martin, tada u činu kapetana srpske vojske. Nadala se da će, kao školovana osoba koja je čitala ćirilicu, brzo pronaći zaposlenje, ne sluteći da će nekoliko meseci kasnije – kao dobrovoljac i pod imenom Natalija Bjelajac – učestvovati u Prvom balkanskom ratu, i da će kao bolničarka 11. pešadijskog puka „Karađorđe“ učestvovati u oslobađanju Srbije od Turaka. Sa srpskom vojskom oslobodila je Kosovo Polje, a zatim je preko Prizrena, te severne Albanije stigla do Skadra, putem na kojem će tri godine kasnije, sa srpskom vojskom, preživeti albansku golgotu.
Od tada je njena mladost prožeta ratovima, ranjavanjima i odlikovanjima. Dvanaest puta je bila ranjavana i isto toliko puta odlikovana.
Iz Drugog balkanskog rata, u kome je učestvovala pod punim naoružanjem, izašla je sa prvom medaljom za hrabrost – sa zlatnom medaljom Miloša Obilića. U Prvom svetskom ratu učestvovala je u čuvenim bitkama na Ceru, Drini, Kolubari, u odbrani Beograda, u bici na Kajmakčalanu, pri proboju Solunskog fronta i u oslobađanju Bitolja. Za zasluge u toj bici, u činu narednika, odlikovana je Karađorđevom zvezdom sa mačevima – najvrećim ratnim odlikovanjem Kraljevine Srbije. Početkom Drugog svetskog rata bila je uhapšena od strane Gestapoa i devet meseci je provela u logoru na Banjici.
Pored pomenutih odlikovanja, Natalija Bjelajac je nosilac Albanske spomenice, Ordena belog orla, Medalje za vojničke vrline, Medalje za usluge kraljevskom domu, francuske Legije časti, viteškog reda 5. stepena (najviše francusko državno odlikovanje) i ruskog Ordena Sv. Jurja 3. stepena.
Na Dvorskom trgu u Ljubljani postavljen je 1981. godine Spomenik slovenačkim ratnim dobrovoljcima, palim u ratovima 1912 – 1918, autora Janeza Boljka. Među 17 dobrovoljaca kojima je spomenik posvećen stoji i njeno ime: Antonija Javornik – Natalija Bjelajac.
Mariborčanka Antonija – srpska junakinja Natalija živela je skromno i povučeno, sama i zaboravljena, u kućici na kraju Marinkove bare, u beogradskom naselju Mali Mokri Lug. Komšije su je iz milošte zvale – Nana, a kada je umrla, 16. avgusta 1974. – na 60-godišnjicu Cerske bitke, pobrinuli su se za njenu sahranu, podigli joj skroman spomenik i na njemu uklesali reči: Natalija Bjelajac Narednik srpske vojske.
Lit. A. Đurić. Žene solunci govore. Beograd: Evro-Đunti, 2014.
Nacionalni savet slovenačke nacionalne manjine raspisuje Konkurs za finansiranje i sufinansiranje projekata u oblasti obrazovanja, kulture, informisanja i službene upotrebe jezika i pisma slovenačke nacionalne manjine za 2023. godinu. Rok za prijavu je 3.maj 2023. godine.
Obrazac-prijave-za-fizicka-lica-23
Национални савет словеначке националне мањине у Србији са задовољством Вас позива на промоцију осмог броја часописа Словеника : часопис за културу, науку и образовање, у среду 22. марта 2023. у 19 часова, Теразије 3/IX.
Говоре
Др Јелена Јовановић, дописни члан САНУ
Председница Одбора за заштиту српске музичке баштине САНУ
Др Лада Стевановић
Етнографски институт САНУ
Мср Адриана Сабо
Постдипломска школа Научно-истраживачког центра САЗУ
Исте вечери биће приказан документарни филм о Миховилу Логару „Логарови ритмови логаритмови“, сценаристе Драгомира Зупанца и редитељаВладимира Шојата.
——————————————————-
Nacionalni svet slovenske narodne manjšine v Srbiji Vas prisrčno vabi na predstavitev osme številke časopisa Slovenika : časopis za kulturo, znanost in izobraževanje, v sredo, 22. marca 2023, ob 19. uri, Terazije 3/IX.
Govorijo:
dr. Jelena Jovanović, dopisna članica SANU
Predsednica Odbora za zaščito srbskega glasbenega izročila SANU
dr. Lada Stevanović
Etnografski inštitut SANU
Mag. Adriana Sabo
Podiplomska šola ZRC SAZU
Ob tej priložnosti bo predvajan dokumentarni film o Mihovilu Logarju „Logarovi ritmovi logaritmovi“, scenarista Dragomirja Zupanca in režiserja Vladimira Šojata.
Po deseti put obeležen slovenački kulturni i nacionalni praznik
U kovinskom Centru za kulturu krajem februara održani su programi posvećeni slovenačkom kulturnom prazniku “Prešernovom danu”. To je bila jubilarna deseta proslava koja se u Kovinu redovno organizuje još od 2014. godine. U sklopu programa u ponedeljak 27. februara u velikoj sali Centra za kulturu đacima viših razreda Osnovne škole “Đura Jakšić” predstavljena je manifestacija “Dani Slovenačkog filma”. U sklopu programa za učenike je bila organizovana projekcija tinejdžerskog igranog filma “Ko je sa mnom?”, slovenačkog režisera Igora Štroka, koji je pobrao velike simpatije mlade kovinske publike. Prikazivanje filma je omogućila slovenačka Kinoteka u saradnji sa Dragomirom Zupancom, poznatim filmskim režiserom i predsednikom Odbora za kulturu Nacionalnog saveta slovenačke nacionalne manjine u Srbiji.
Dan kasnije, u utorak 28. februara u Velikoj galeriji Centra za kulturu organizovana je proslava „Prešernovog dana“. Kao i proteklih godina program je organizovala kovinska Osnovna škola “Đura Jakšić” u saradnji sa kovinskom podružnicom Udruženja Slovenaca“Logarska dolina”. Program je kao i svih dosadašnjih godina osmislila profesor srpskog jezika Maša Vuletić. Tema ovogodišnjeg programa bile su reke Sava i Dunav, reke koje spajaju Sloveniju i Srbiju. Učesnici programa su prisutnima na jedan lep i originalan način predstavili ove dve reke i njihovu važnost za narode koji žive uz njih. U okviru programa su prikazani turističko-dokumentarni filmovi o običajima i načinu života ljudi koji žive uz Savu i Dunav, kao i njihovoj gastronomiji i folkloru. Josip Veber predsednik Udruženja Slovenaca “Logarska dolina” na kraju programa se zahvalio učesnicima, Centru za kulturu i Opštini Kovin na pomoći u organizaciji programa, ističući veliku važnost koju ima ovaj nacionalni slovenački kulturni praznik za Slovence koji žive u ovom delu južnog Banata.
O Prešernovom danu
Prešernov dan je slovenački kulturni praznik i državni je praznik u Republici Sloveniji. Neradni je dan i tog dana se u celoj Sloveniji priređuju razni kulturni programi i manifestacije. Slavi se 8. februara na dan smrti velikog slovenačkog književnika i pesnika Franca Prešerna (roden u mestu Vrba, Gorenjska, 3. decembra 1800. godine, umro u Kranju, 8. februara 1849. godine).
Tim povodom se svake godine u Sloveniji organizuje velika proslava na kojoj se dodeljuju Prešernove nagrade i nagrade za vrhunska dostignuća u oblasti kulture i umetnosti na području Slovenije.
Prva manifestacija povodom ovog praznika održana je tokom 1941. godine, a nastavljena je nakon završetka Drugog svetskog rata. Manifestacija i dalje traje, a obeležava se ne samo u Sloveniji, već i u drugim zemljama u svetu gde žive Slovenci i gde postoje Udruženja Slovenaca.
Prešernov dan se prvi put u Pančevu obeležio 2010. godine, a od 2013. godine manifestaciju redovno priređuje Udruženje Slovenaca Južnog Banata “Logarska dolina” iz Pančeva koje ima podružnicu u Kovinu i Velikoj gredi.
U Kovinu se Prešernov dan redovno obeležava od 2014. godine. Program se priređuje u organizaciji Osnovne škole “Ðura Jakšić”, Udruženja Slovenaca “Logarska dolina”, kovinskog Centra za kulturu i Biblioteke “Vuk Karadžić” uz podršku Opštine Kovin.
Ministrica za zunanje zadeve Republike Slovenije gospa Tanja Fajon je 20.12.2022 obiskala Beograd.
Med svojim intenzivnim programom je našla čas, da bi se srečala s predstavniki slovenske skupnosti v Srbiji. V rezidenci ambasadora Slovenije gospoda Damjana Berganta se je pogovarjala z delegacijo Nacionalnega sveta slovenske narodne manjšine v Srbiji, v kateri so bili gospod Saša Verbič, predsednik Nacionalnega sveta, gospa Maja Đukanović, predsednica Odbora za izobraževanje in gospod Dragomir Zupanc, predsednik Odbora za kulturo.
Ministrica se je zanimala za položaj slovenske manjšine v Srbiji in na kakšen način lahko Slovenija pomaga rojakom. Predstavniki Nacionalnega sveta so seznanili gospo Fajon z dejavnostmi slovenske skupnosti v Srbiji posebej v zvezi s popisom prebivalstva in volitvami za novi sklic nacionalnega sveta.
Sestanka so se udeležili tudi veleposlanik Republike Slovenije gospod Damjan Bergant in zamestnica veleposlanika gospa Goranka Krošelj.
Saša Verbič