{"id":3897,"date":"2019-01-14T15:16:40","date_gmt":"2019-01-14T14:16:40","guid":{"rendered":"https:\/\/slovenci.rs\/?page_id=3897"},"modified":"2019-01-14T15:17:51","modified_gmt":"2019-01-14T14:17:51","slug":"dabizinovic-2018","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/slovenci.rs\/sl\/dabizinovic-2018\/","title":{"rendered":"Ervina Dabi\u017einovi\u0107, Vida Matjan \u2013 du\u0161a svega, uspje\u0161na Slovenka u Crnoj Gori"},"content":{"rendered":"<p style=\"text-align: right;\">Slovenika IV (2018) 53-80<br \/>\nPregledni \u010dlanak<br \/>\nUDK: 78.071.1 Matjan V.<br \/>\nTekst primljen za objavljivanje 03. 12. 2018.<br \/>\nBesedilo sprejeto za objavo 03. 12. 2018<br \/>\n<a href=\"https:\/\/slovenci.rs\/wp-content\/uploads\/2018\/12\/slovenika.2018.4.1.2.pdf\" target=\"_blank\">\u010clanak (PDF) | \u010clanek (PDF) | Paper (PDF)<\/a><\/p>\n<p style=\"text-align: right;\">DOI: <a href=\"https:\/\/doi.org\/10.18485\/slovenika.2018.4.1.2\">https:\/\/doi.org\/10.18485\/slovenika.2018.4.1.2<\/a><\/p>\n<p>Ervina Dabi\u017einovi\u0107<br \/>\nANIMA Centar za \u017eensko i mirovno obrazovanje<br \/>\nKotor, Crna Gora<br \/>\n<a href=\"mailto:dervina@t-com.me\">dervina@t-com.me<\/a><\/p>\n<h4>Vida Matjan \u2013 <em>du\u0161a svega<\/em>, uspje\u0161na Slovenka u Crnoj Gori (Ljubljana, 1896\u2013Kotor, 1993)<\/h4>\n<p><em>Sa\u017eetak<\/em>:\u00a0 Cilj mi je da, na stodvadesetu godi\u0161njicu od ro\u0111enja (1896) i sedamdeset tre\u0107u godi\u0161njicu od osnivanja muzi\u010dke \u0161kole u Kotoru (1945), predstavim nau\u010dnoj i akademskoj javnosti u regionu \u017eivot i rad Slovenke Vide Matjan kako bih obnovila sje\u0107anje na njen doprinos razvoju muzike i muzi\u010dke kulture u Crnoj Gori. Malo je radova o Vidi Hribar Matjan (1896\u20131993), muzi\u010dkoj pedago\u0161kinji, kompozitorki za djecu, osniva\u010dici prve privatne muzi\u010dke \u0161kole, direktorki dr\u017eavne srednje muzi\u010dke \u0161kole u Kotoru u periodu od 1949. do 1969. u kojima se njen rad \u010dini vidljivim iako je za doprinos muzici dobila vi\u0161e zna\u010dajnih priznanja kako u Crnoj Gori tako i u Jugoslaviji. Njeni svestrani muzi\u010dki rad i interesovanje uklju\u010dili su, pored ostalog, bilje\u017eenje autenti\u010dnog pjevanja i igranja Boke Kotorske (svadbarske igre i pjesme) koje je potom uvodila u svoje koreografije i publikovala u knjizi <em>Igre i pjesme Dobrote i \u0160kaljara <\/em>(1984). Na osnovu snimljenih radio intervjua sa Vidom Matjan (1990\u20131992) i snimljenog razgovora sa njenim unukom (2015), njenog li\u010dnog arhiva, dokumenata Istorijskog arhiva grada Kotora, formirala sam njenu biografiju, biogram (skup li\u010dnih i javnih \u010dinjenica o njoj i njenom profesionalnom anga\u017eovanju) kako bih u\u010dinila vidljivim muzi\u010dko i kulturno naslje\u0111e Vide Matjan van Kotora i granica Crne Gore, u njenoj rodnoj Sloveniji. Kori\u0161\u0107ena metoda \u017eivotne pri\u010de obezbijedila je uvid u proces konstrukcije i rekonstrukcije zna\u010dajnih \u010dinjenica u njenoj biografiji i ukazala na dimenziju <em>drugosti <\/em>u rodnom i nacionalnom smislu u muzi\u010dkoj kulturi Crne Gore.<br \/>\nRezultati pokazuju da su istra\u017eivanja o \u017eenama u profesijama neophodna, da doprinose valorizaciji \u017eena koje su obogatile svojim radom muzi\u010dku kultruru i kulturu uop\u0161te, da su u\u010dinila njihov doprinos i napor vidljivim, da imaju potencijal da promijene ukupnu sliku o \u017eenama u razli\u010ditim profesijama i time smanje diskriminatorne prakse. Rad je ujedno i doprinos rodnim studijama i istoriji \u017eena u Crnoj Gori i Sloveniji.<\/p>\n<p><em>Klju\u010dne rije\u010di<\/em>: biografija, biogram, rodna perspektiva, Vida Matjan<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Ervina Dabi\u017einovi\u0107<br \/>\nANIMA Center za \u017eensko in mirovno izobra\u017eevanje<br \/>\nKotor, \u010crna Gora<br \/>\n<a href=\"mailto:dervina@t-com.me\">dervina@t-com.me<\/a><\/p>\n<h4>VIDA MATJAN \u0336 <em>DU\u0160A VSEGA<\/em>, USPE\u0160NA SLOVENKA V \u010cRNI GORI (Ljubljana, 1896\u2013Kotor, 1993)<\/h4>\n<p><em>Povzetek<\/em>: Avtori\u010din cilj je, da ob stodvajseti obletnici njenega rojstva (1896) in triinsedemdeseti obletnici ustanovite glasbene \u0161ole v Kotorju (1945) znanstveni in akademski javnosti v regiji predstavi \u017eivljenje in delo Slovenke Vide Matjan, da bi obnovila spomin na njen prispevek k razvoju glasbe in glasbene kulture v \u010crni Gori. Malo je del o Vidi Hribar Matjan (1896\u20131993) \u2013 glasbeni pedagoginji, otro\u0161ki skladateljici, ustanoviteljici prve zasebne glasbene \u0161ole, direktorici dr\u017eavne srednje glasbene \u0161ole v Kotorju v obdobju 1949\u20131969, ki bi njene dose\u017eke predstavljala javnosti, \u010deprav je za svoj prispevek h glasbi prejela ve\u010d pomembnih nagrad, tako v \u010crni Gori kot v Jugoslaviji. Njeno vsestransko glasbeno delo in zanimanje je med drugimi vklju\u010devalo bele\u017eenje avtenti\u010dnega petja in plesa BokeKotorske (poro\u010dni plesi in pesmi), ki ga je zatem vklju\u010dila v svoje koreografije in objavila v knjigi <em>Plesi in pesmi Dobrote in \u0160kaljara<\/em> (1984). Na podlagi ohranjenih radio intervjujev z Vido Matjan (1990\u20131992), posnetega pogovora z njenim vnukom (2015) in Vidinega osebnega arhiva ter dokumentov iz Zgodovinskega arhiva mesta Kotor je avtorica oblikovala njeno biografijo, biogram (zbir osebnih in javnih dejstev o njej in njenem profesionalnem anga\u017eiranju), da bi glasbeno in kulturno nasledstvo Vide Matjan predstavila izven Kotora in meja \u010crne Gore ter ga pribli\u017eala njeni rojstni Sloveniji. Uporabljena metoda \u017eivljenjske zgodbe je zagotovila vpogled v proces konstrukcije in rekonstrukcije pomembnih dejstev iz njene biografije ter opozorila na dimenzijo <em>drugosti <\/em>v smislu spola in nacionalnosti znotraj glasbene kulture \u010crne Gore. Rezultati ka\u017eejo, da so raziskave o \u017eenskah z razli\u010dnih profesionalnih podro\u010dij nujne in prispevajo k valorizaciji \u017eensk, ki so s svojim delom obogatile glasbeno kulturo in kulturo na sploh, javnosti predstavljajo njihove prispevke in trud ter imajo potencial, da spremenijo celotno podobo o \u017eenskah znotraj razli\u010dnih poklicev ter tako zavirajo diskriminacijske prakse. Pri\u010dujo\u010de besedilo je hkrati doprinos k \u0161tudijam spola in zgodovini \u017eensk v \u010crni Gori in Sloveniji.<\/p>\n<p><em>Klju\u010dne besede<\/em>: biografija, biogram, perspektiva spola, Vida Matjan<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Ervina Dabi\u017einovi\u0107<br \/>\nANIMA Center for Women\u2019s and Peace Education<br \/>\nKotor, Monrenegro<br \/>\n<a href=\"mailto:dervina@t-com.me\">dervina@t-com.me<\/a><\/p>\n<h4>VIDA MATJAN \u2013 <em>THE SOUL OF EVERYTHING<\/em>: A SUCCESSFUL SLOVENIAN WOMAN IN MONTENEGRO (Ljubljana, 1896 \u2013 Kotor, 1993)<\/h4>\n<p><strong>\u00a0<\/strong><em>Abstract<\/em>: On the occasion of the 120th anniversary of her birth and the 73rd anniversary of the foundation of her private music school, the author seeks to present to the regional academic community the life and work of Vida Matjan, a Slovenian woman. The paper commemorates her contribution to the development of music and music culture in Montenegro. Although she received numerous awards both in Montenegro and in Yugoslavia, there are few studies dedicated to Vida Hribar Matjan (1896\u20131993), a music pedagogue, composer for children, the founder of a private music school and the director of a public secondary music school in Kotor (1949\u20131969), that present her work to the public. Her versatile work and interest in music included, among other things, recording of the authentic singing and dancing in Boka Kotorska (folk dances and singing at weddings) which she later introduced into her choreographies and published in her book <em>Dances and Songs in Dobrota and \u0160kaljari <\/em>(1984). Using the materials from radio interviews with Vida Matjan (1990\u20131992) and a recorded conversation with her grandson (2015), as well as her personal archives and the Kotor City Archives, the author of the paper has reconstructed her biography \u2013 a biogram\u00a0 in order to make her music and cultural heritage visible outside Kotor and the borders of Montenegro, and primarily in her home country \u2013 Slovenia. The application of the life story method has offered an insight into the construction and reconstruction of the important facts in her biography and has emphasized the dimension of <em>otherness <\/em>in the national and gender-related sense in the music culture of Montenegro.<br \/>\nThe results demonstrate that studies dedicated to women involved in various professions are necessary and that they foster the acknowledgment of women who have contributed to music and culture. They have made their contribution and efforts visible and have the potential to change the overall image of women in various professions and thereby mitigate discriminatory practices. At the same time, this paper is a contribution to gender studies and the history of women in Montenegro and Slovenia.<\/p>\n<p><em>Keywords<\/em>: biography, biogram, gender perspective, Vida Matjan<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Slovenika IV (2018) 53-80 Pregledni \u010dlanak UDK: 78.071.1 Matjan V. Tekst primljen za objavljivanje 03. 12. 2018. Besedilo sprejeto za objavo 03. 12. 2018 \u010clanak (PDF) | \u010clanek (PDF) | Paper (PDF) DOI: https:\/\/doi.org\/10.18485\/slovenika.2018.4.1.2 Ervina Dabi\u017einovi\u0107 ANIMA Centar za \u017eensko i mirovno obrazovanje Kotor, Crna Gora dervina@t-com.me Vida Matjan \u2013 du\u0161a svega, uspje\u0161na Slovenka u [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"parent":0,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"footnotes":""},"class_list":["post-3897","page","type-page","status-publish","hentry","post"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/slovenci.rs\/sl\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/3897","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/slovenci.rs\/sl\/wp-json\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/slovenci.rs\/sl\/wp-json\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/slovenci.rs\/sl\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/slovenci.rs\/sl\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=3897"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/slovenci.rs\/sl\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/3897\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3900,"href":"https:\/\/slovenci.rs\/sl\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/3897\/revisions\/3900"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/slovenci.rs\/sl\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=3897"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}