{"id":4381,"date":"2021-02-01T13:22:43","date_gmt":"2021-02-01T12:22:43","guid":{"rendered":"https:\/\/slovenci.rs\/?page_id=4381"},"modified":"2021-02-01T14:02:19","modified_gmt":"2021-02-01T13:02:19","slug":"marija-mitrovic-recepcija-scensko-muzickih-obrada-hlapca-jerneja","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/slovenci.rs\/sl\/marija-mitrovic-recepcija-scensko-muzickih-obrada-hlapca-jerneja\/","title":{"rendered":"MARIJA MITROVI\u0106, RECEPCIJA SCENSKO-MUZI\u010cKIH OBRADA \u201eHLAPCA JERNEJA\u201c"},"content":{"rendered":"<p style=\"text-align: right;\">Slovenika VI (2020) 9-23<br \/>\nNau\u010dni \u010dlanak<br \/>\nUDK: 792.091:821.163.6-32<br \/>\n821.163.6.09-32 \u0426\u0430\u043d\u043a\u0430\u0440 \u0418.<br \/>\nPrimljeno \/ Prejeto: 20. 06. 2020.<br \/>\nPrihva\u0107eno \/ Sprejeto: 04. 12. 2020.<br \/>\n<a href=\"https:\/\/slovenci.rs\/wp-content\/uploads\/2021\/02\/mitrovic.pdf\" target=\"_blank\">\u010clanak (PDF) | \u010clanek (PDF) | Paper (PDF)<\/a><\/p>\n<p style=\"text-align: right;\">DOI:\u00a0<a href=\"https:\/\/doi.org\/10.18485\/slovenika.2020.6.1.1\" target=\"_blank\">https:\/\/doi.org\/10.18485\/slovenika.2020.6.1.1<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Marija Mitrovi\u0107<br \/>\nUniverzitet u Trstu<br \/>\nItalija<br \/>\n<a href=\"mailto:marmitrovic41@gmail.com\">marmitrovic41@gmail.com<\/a><\/p>\n<h4>Recepcija scensko-muzi\u010dkih obrada \u201eHlapca Jerneja\u201c<\/h4>\n<p><em>Sa\u017eetak<\/em>: Povodom stogodi\u0161njice Cankareve smrti Mitja Gobec je objavio bibliografiju muzi\u010dkih obrada Cankarevih pesama, proze i drame. U duga\u010dkom spisku raznovrsnih muzi\u010dkih obrada dela ovog plodnog autora zabele\u017eene su i dve opere nastale na temelju teksta pripovetke \u201eHlapec Jernej in njegova pravica\u201c: prva je iz 1932. godine i njen autor je \u010de\u0161ki kompozitor Mahovski (Mahowsky), a druga je iz godine 1936. i njen autor je Matija Bravni\u010dar. Iz drugih izvora, me\u0111utim, saznajemo da postoje jo\u0161 tri scensko-muzi\u010dke obrade pri\u010de o slugi Jerneju, koje ovde nisu spomenute: Antun Dobroni\u0107 je oratorij komponovao 1946, Kre\u0161imir Fribec 1951, dok je Nikola Hercigonja 1978\u20131980. godine komponovao operu pasiju u \u010detiri \u010dina. Imala je dve premijere: godine 1984. izvedena je u Beogradu kao pasija, a 1987. u Mariboru kao opera. Cilj ovog rada je filolo\u0161ko prikupljanje podataka o recepciji gotovo zaboravljenih scensko-muzi\u010dkih obrada najpoznatije Cankareve pri\u010de.<\/p>\n<p><em>Klju\u010dne re\u010di<\/em>: muzi\u010dke obrade, \u201eSluga Jernej i njegovo pravo\u201c, recepcija<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Marija Mitrovi\u0107<br \/>\nUniverza v Trstu<br \/>\nItalia<br \/>\n<a href=\"mailto:marmitrovic41@gmail.com\">marmitrovic41@gmail.com<\/a><\/p>\n<h4>RECEPCIJA SCENSKO-GLASBENIH PREDELAV \u00bbHLAPCA JERNEJA\u00ab<\/h4>\n<p><em>Povzetek<\/em>: Ob stoletnici Cankarjeve smrti je Mitja Gobec objavil bibliografijo glasbenih predelav Cankarjevih pesmi, proznih in dramskih besedil. Na dolgem seznamu najrazli\u010dnej\u0161ih glasbenih predelav del tega plodnega pisatelja sta navedeni tudi dve operi, nastali na podlagi povesti \u00bbHlapec Jernej in njegova pravica\u00ab. Prva je iz leta 1932, njen avtor je \u010de\u0161ki skladatelj Mahowsky, avtor predelave iz leta 1936 pa je Matija Bravni\u010dar. Na podlagi nekaterih drugih virov pa je dvema scensko&#8211;glasbenima predelavama treba dodati \u0161e tri opere, ki jih seznam ne omenja: Antun Dobroni\u0107 je oratorij zlo\u017eil leta 1946, Kre\u0161imir Fribec leta 1951, opera pasijon v \u0161tirih dejanjih Nikole Hercigonje pa je nastajala ve\u010d let (1978\u20131980) in do\u017eivela dvakratno premiero: v Beogradu je bila leta 1984 postavljena kot pasijon, v Mariboru leta 1987 pa kot opera. Cilj te obravnave je filolo\u0161ko zbiranje podatkov o recepciji skoraj pozabljenih scensko-glasbenih predelav najbolj znane Cankarjeve zgodbe.<\/p>\n<p><em>Klju\u010dne besede<\/em>: glasbene predelave, \u00bbHlapec Jernej in njegova pravica\u00ab, recepcija<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Marija Mitrovi\u0107<br \/>\nUniversity of Trieste<br \/>\nItaly<br \/>\n<a href=\"mailto:marmitrovic41@gmail.com\" target=\"_blank\">marmitrovic41@gmail.com<\/a><\/p>\n<h4>RECEPTION OF MUSIC-THEATRE PERFORMANCES OF <em>THE BAILIFF JERNEJ AND HIS RIGHTS<\/em><\/h4>\n<p><em>Abstract<\/em>: On the occasion of the centenary of Ivan Cankar\u2019s death, Mitja Gobec published a bibliography of musical works based on Cankar\u2019s poems, prose and plays. In the long line of various musical interpretations of this prolific author\u2019s work, there are two operas based on the story <em>The Bailiff Jernej and His Rights<\/em>. The first opera is by the Czech composer Mahowsky and it dates from 1932, while the other was composed in 1936 by Matija Bravni\u010dar. However, based on other sources it is known that there are three more musical interpretations of the same story about the servant Jernej that have been not mentioned in the bibliography. One is an oratory by Antun Dobroni\u0107 composed in 1946, the other is an oratory by Kre\u0161imir Fribec (1951), and the last one is an opera-passion in four acts composed between 1978 and 1980 by Nikola Hercigonja. It was produced on stage twice: in 1984, in Belgrade, as a passion, and in 1987, in Maribor, as an opera. The paper seeks to present a philological reconstruction of evidence about these almost forgotten musical interpretations of Cankar\u2019s story.<\/p>\n<p><em>Keywords<\/em>: musical interpretations, <em>The Bailiff Jernej and His Rights<\/em>, reception<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Slovenika VI (2020) 9-23 Nau\u010dni \u010dlanak UDK: 792.091:821.163.6-32 821.163.6.09-32 \u0426\u0430\u043d\u043a\u0430\u0440 \u0418. Primljeno \/ Prejeto: 20. 06. 2020. Prihva\u0107eno \/ Sprejeto: 04. 12. 2020. \u010clanak (PDF) | \u010clanek (PDF) | Paper (PDF) DOI:\u00a0https:\/\/doi.org\/10.18485\/slovenika.2020.6.1.1 &nbsp; Marija Mitrovi\u0107 Univerzitet u Trstu Italija marmitrovic41@gmail.com Recepcija scensko-muzi\u010dkih obrada \u201eHlapca Jerneja\u201c Sa\u017eetak: Povodom stogodi\u0161njice Cankareve smrti Mitja Gobec je objavio bibliografiju [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"parent":0,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"footnotes":""},"class_list":["post-4381","page","type-page","status-publish","hentry","post"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/slovenci.rs\/sl\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/4381","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/slovenci.rs\/sl\/wp-json\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/slovenci.rs\/sl\/wp-json\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/slovenci.rs\/sl\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/slovenci.rs\/sl\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=4381"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/slovenci.rs\/sl\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/4381\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":4401,"href":"https:\/\/slovenci.rs\/sl\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/4381\/revisions\/4401"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/slovenci.rs\/sl\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=4381"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}