{"id":5714,"date":"2025-02-12T00:47:36","date_gmt":"2025-02-11T23:47:36","guid":{"rendered":"https:\/\/slovenci.rs\/?page_id=5714"},"modified":"2025-08-17T10:22:26","modified_gmt":"2025-08-17T08:22:26","slug":"hristina-mikic-dejan-molnar-djordje-mitrovic-srpska-fabrika-stakla-i-slovenacko-srpske-veze-u-staklarstvu-zajednicko-nasledje-1","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/slovenci.rs\/sl\/hristina-mikic-dejan-molnar-djordje-mitrovic-srpska-fabrika-stakla-i-slovenacko-srpske-veze-u-staklarstvu-zajednicko-nasledje-1\/","title":{"rendered":"HRISTINA MIKI\u0106, DEJAN MOLNAR, \u0110OR\u0110E MITROVI\u0106, SRPSKA FABRIKA STAKLA I SLOVENA\u010cKO SRPSKE VEZE U STAKLARSTVU: ZAJEDNI\u010cKO NASLE\u0110E (1)"},"content":{"rendered":"<p style=\"text-align: right;\">Slovenika X (2024) 135-152<br \/>\nPregledni rad<br \/>\nUDK: 666.1(497.11)&#8220;18\/19&#8243;<br \/>\nPrimljeno \/ Prejeto \/ Received: 04. 07. 2024.<br \/>\nPrihva\u0107eno \/ Sprejeto \/ Accepted: 16. 12. 2024.<br \/>\n<a href=\"https:\/\/slovenci.rs\/wp-content\/uploads\/2025\/08\/Mikic_Molnar_Mitrovic.pdf\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">\u010clanak (PDF) | \u010clanek (PDF) | Paper (PDF)<\/a><\/p>\n<p style=\"text-align: right;\">DOI: <a href=\"https:\/\/doi.org\/10.18485\/slovenika.2024.10.1.7\">https:\/\/doi.org\/10.18485\/slovenika.2024.10.1.7<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Hristina Miki\u0107<br \/>\nUniverzitet Metropolitan u Beogradu<br \/>\nFakultet za menad\u017ement<br \/>\nSrbija<br \/>\n<a href=\"mailto:hristina.mikic@metropolitan.ac.rs\">hristina.mikic@metropolitan.ac.rs<\/a><br \/>\n<a href=\"https:\/\/orcid.org\/0000-0003-3932-4398\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">https:\/\/orcid.org\/0000-0003-3932-4398<\/a><\/p>\n<p>Dejan Molnar<br \/>\nUniverzitet u Beogradu<br \/>\nEkonomski fakultet<br \/>\nSrbija<br \/>\n<a href=\"mailto:dejan.molnar@ekof.bg.ac.rs\">dejan.molnar@ekof.bg.ac.rs<\/a><br \/>\n<a href=\"https:\/\/orcid.org\/0000-0002-6081-8141\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">https:\/\/orcid.org\/0000-0002-6081-8141<\/a><\/p>\n<p>\u0110or\u0111e Mitrovi\u0107<br \/>\nUniverzitet u Beogradu<br \/>\nEkonomski fakultet<br \/>\nSrbija<br \/>\n<a href=\"mailto:dorde.mitrovic@ekof.bg.ac.rs\">dorde.mitrovic@ekof.bg.ac.rs<\/a><br \/>\n<a href=\"https:\/\/orcid.org\/0000-0002-1839-1105\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">https:\/\/orcid.org\/0000-0002-1839-1105<\/a><\/p>\n<h4>Srpska fabrika stakla i slovena\u010dko[1]srpske veze u staklarstvu: zajedni\u010dko nasle\u0111e (1)<\/h4>\n<p><em>Sa\u017eetak<\/em>: U radu se analizira istorijski razvoj staklarske industrije u Kraljevini Srbiji, Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca i Kraljevini Jugoslaviji na osnovu istra\u017eivanja obimne arhivske gra\u0111e. Pionirom staklarstva u Srbiji smatra se Avram Petronijevi\u0107, osniva\u010d prve staklare Avramovac kod Jagodine, koja je prestala sa radom 1852. godine. Nova fabrika stakla u Jagodini, osnovana 1886. godine, poslovala je ne\u0161to manje od 20 godina, ali je zatvorena zbog visokih tro\u0161kova modernizacije. Milivoje Popovi\u0107 osnovao je Srpsku fabriku stakla 1907. godine, te je danas ona sa najdu\u017eim vekom poslovanja u Srbiji. Fabrika je prolazila kroz \u010deste promene vlasni\u0161tva i modernizacije, a tokom 1928. godine postaje sastavni deo konzorcijuma Sjedinjene tvornice stakla i deo preduzetni\u010dkog plana bra\u0107e Abel iz Hrastnika za specijalizacijom Jugoslovenske industrije stakla. Na taj na\u010din, utirao se put stvaranju slovena\u010dko-srpskih ekonomskih veza u staklarstvu u prvoj polovini 20. veka. Cilj rada je da predstavi razvoj i ekonomski zna\u010daj staklarstva, kao i da uka\u017ee na zna\u010daj veze izme\u0111u Srpske fabrike stakla i Sjedinjenih tvornica stakla.<\/p>\n<p><em>Klju\u010dne re\u010di<\/em>: staklarstvo, industrijsko nasle\u0111e, Srpska fabrika stakla, staklara Hrastnik, Para\u0107in, Sjedinjene tvornice stakla<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Hristina Miki\u0107<br \/>\nUniverza Metropolitan v Beogradu<br \/>\nFakulteta za mened\u017ement<br \/>\nSrbija<br \/>\n<a href=\"mailto:hristina.mikic@metropolitan.ac.rs\">hristina.mikic@metropolitan.ac.rs<\/a><br \/>\n<a href=\"https:\/\/orcid.org\/0000-0003-3932-4398\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">https:\/\/orcid.org\/0000-0003-3932-4398<\/a><\/p>\n<p>Dejan Molnar<br \/>\nUniverza v Beogradu<br \/>\nEkonomska fakulteta<br \/>\nSrbija<br \/>\n<a href=\"mailto:dejan.molnar@ekof.bg.ac.rs\">dejan.molnar@ekof.bg.ac.rs<\/a><br \/>\n<a href=\"https:\/\/orcid.org\/0000-0002-6081-8141\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">https:\/\/orcid.org\/0000-0002-6081-8141<\/a><\/p>\n<p>\u0110or\u0111e Mitrovi\u0107<br \/>\nUniverza v Beogradu<br \/>\nEkonomska fakulteta<br \/>\nSrbija<br \/>\n<a href=\"mailto:dorde.mitrovic@ekof.bg.ac.rs\">dorde.mitrovic@ekof.bg.ac.rs<\/a><br \/>\n<a href=\"https:\/\/orcid.org\/0000-0002-1839-1105\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">https:\/\/orcid.org\/0000-0002-1839-1105<\/a><\/p>\n<h4>SRBSKA STEKLARNA IN SLOVENSKO-SRBSKE POVEZAVE V STEKLARSTVU: SKUPNA DEDI\u0160\u010cINA (1)<\/h4>\n<p><em>Povzetek<\/em>: Prispevek na podlagi obse\u017enih arhivskih raziskav analizira zgodovinski razvoj steklarske industrije v Kraljevini Srbiji, Kraljevini SHS in Kraljevini Jugoslaviji. Za pionirja steklarstva v Srbiji velja Avram Petronijevi\u0107, ustanovitelj prve tovarne stekla Avramovac pri Jagodini, ki je prenehala delovati leta 1852. Nova steklarna v Jagodini, ustanovljena leta 1886, je delovala nekaj manj kot 20 let, a so jo zaradi visokih stro\u0161kov posodobitve zaprli. Milivoje Popovi\u0107 je leta 1907 ustanovil srbsko steklarno, ki je danes tista z najdalj\u0161im stoletjem poslovanja v Srbiji. Tovarna je do\u017eivljala pogoste menjave lastni\u0161tva in posodabljanja, leta 1928 pa je postala sestavni del konzorcija \u00bbZdru\u017eena tovarna stekla\u00ab in del podjetni\u0161kega na\u010drta bratov Abel iz Hrastnika za specializacijo jugoslovanske steklarske industrije. Na ta na\u010din je bila tlakovana pot za nastanek slovensko srbskih gospodarskih vezi v steklarski industriji v prvi polovici 20. stoletja. Cilj dela je predstaviti razvojni in gospodarski pomen steklarstva ter opozoriti na pomen povezovanja Srbske tovarne stekla in Zdru\u017eene tovarne stekla.<\/p>\n<p><em>Klju\u010dne besede<\/em>: steklarstvo, industrijska dedi\u0161\u010dina, srbska tovarna stekla, steklarna Hrastnik, Para\u0107in, Zdru\u017eene Steklarne<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Hristina Miki\u0107<br \/>\nMetropolitan University<br \/>\nFaculty of Management<br \/>\nBelgrade, Serbia<br \/>\n<a href=\"mailto:hristina.mikic@metropolitan.ac.rs\">hristina.mikic@metropolitan.ac.rs<\/a><br \/>\n<a href=\"https:\/\/orcid.org\/0000-0003-3932-4398\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">https:\/\/orcid.org\/0000-0003-3932-4398<\/a><\/p>\n<p>Dejan Molnar<br \/>\nUniversity of Belgrade<br \/>\nFaculty of Economics and Business<br \/>\nBelgrade, Serbia<br \/>\n<a href=\"mailto:dejan.molnar@ekof.bg.ac.rs\">dejan.molnar@ekof.bg.ac.rs<\/a><br \/>\n<a href=\"https:\/\/orcid.org\/0000-0002-6081-8141\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">https:\/\/orcid.org\/0000-0002-6081-8141<\/a><\/p>\n<p>\u0110or\u0111e Mitrovi\u0107<br \/>\nUniversity of Belgrade<br \/>\nFaculty of Economics and Business<br \/>\nBelgrade, Serbia<br \/>\n<a href=\"mailto:dorde.mitrovic@ekof.bg.ac.rs\">dorde.mitrovic@ekof.bg.ac.rs<\/a><br \/>\n<a href=\"https:\/\/orcid.org\/0000-0002-1839-1105\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">https:\/\/orcid.org\/0000-0002-1839-1105<\/a><\/p>\n<h4>SERBIAN GLASS FACTORY AND SLOVENIAN-SERBIAN CONNECTIONS IN GLASSWORKING: A COMMON HERITAGE (1)<\/h4>\n<p><em>Abstract<\/em>: The paper analyzes the historical development of the glass industry in the Kingdom of Serbia, the Kingdom of Serbs, Croats and Slovenes, and the Kingdom of Yugoslavia on the basis of extensive archival research. Avram Petronijevi\u0107, the founder of the first glass factory, Avramovac near Jagodina, which ceased operations in 1852, is considered a pioneer of glassmaking in Serbia. The new glass factory in Jagodina, founded in 1886, operated for a little less than twenty years but was closed due to high modernisation costs. Milivoje Popovi\u0107 founded the Serbian glass factory in 1907, and today, it remains the longest-running business in Serbia. The factory went through frequent changes of ownership and modernisation. In 1928, it became an integral part of the United Glass Factories consortium and part of the entrepreneurial plan of the Abel brothers from Hrastnik to introduce greater specialization in the Yugoslav glass industry. This paved the way for establishing Slovenian-Serbian economic ties in the glass industry in the first half of the 20th century. The aim of the paper is to present the development and economic importance of glassmaking, as well as to highlight the importance of the ties between the Serbian Glass Factory and the United Glass Factory.<\/p>\n<p><em>Keywords<\/em>: glassmaking, industrial heritage, Serbian glass factory, Hrastnik glassworks, Para\u0107in, United Glass Factories<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Slovenika X (2024) 135-152 Pregledni rad UDK: 666.1(497.11)&#8220;18\/19&#8243; Primljeno \/ Prejeto \/ Received: 04. 07. 2024. Prihva\u0107eno \/ Sprejeto \/ Accepted: 16. 12. 2024. \u010clanak (PDF) | \u010clanek (PDF) | Paper (PDF) DOI: https:\/\/doi.org\/10.18485\/slovenika.2024.10.1.7 &nbsp; Hristina Miki\u0107 Univerzitet Metropolitan u Beogradu Fakultet za menad\u017ement Srbija hristina.mikic@metropolitan.ac.rs https:\/\/orcid.org\/0000-0003-3932-4398 Dejan Molnar Univerzitet u Beogradu Ekonomski fakultet Srbija [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"parent":0,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"footnotes":""},"class_list":["post-5714","page","type-page","status-publish","hentry","post"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/slovenci.rs\/sl\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/5714","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/slovenci.rs\/sl\/wp-json\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/slovenci.rs\/sl\/wp-json\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/slovenci.rs\/sl\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/slovenci.rs\/sl\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=5714"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/slovenci.rs\/sl\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/5714\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":5749,"href":"https:\/\/slovenci.rs\/sl\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/5714\/revisions\/5749"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/slovenci.rs\/sl\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=5714"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}