Izložba fotografija „Znameniti Slovenci u Beogradu” Udruženja Slovenaca Južnog Banata „Logarska dolina” Pančevo

 

Pozivamo vas u

Foaje Kulturnog centra Pančeva

Vojvode Živojina Mišića 4, Pančevo

 

unnamed

Izložba fotografija „Znameniti Slovenci u Beogradu”

Udruženja Slovenaca Južnog Banata „Logarska dolina” Pančevo u saradnji sa Društvom Slovenaca „Sava” iz Beograda

14 – 19. 6. 2016.

Otvaranje izložbe 14. 6. u 20h

Projekat „Znameniti Slovenci u Beogradu” obuhvata dve serije: „Znameniti 1” (2014) i „Znameniti 2” (2015). Idejni autori projekta su Dušan Sindik, Saša Verbič i Slobodan Jakoš, koji su želeli da predstave i promovišu manje i više poznate ili zaboravljene Slovence koji su svojim delovanjem i značajem ostavili neizbrisiv trag u srpskoj i beogradskoj sredini, i tako aktivno konstituisali i obeležili srpsko društvo, istoriju, nauku, obrazovanje i umetnost.

Projekat se sastoji od vizuelnog dela – izložbe, i tekstuelnog dela koji je sakupljen u katalozima. Prvom serijom predstavljeni su Ulrih II Celjski (grof), Jurij Vega (matematičar), Davorin Jenko (kompozitor, dirigent), Vela (Augusta) Nigrinova (dramska umetnica), Mihovil Logar (kompozitor), Vladislav Ribnikar (novinar, pokretač lista „Politika”), Bojan Stupica (reditelj i scenograf), dr. Matija Ambrožič (lekar, pedijatar), Jože Plečnik (arhitekta), Zlatan Vauda (kompozitor, dirigent, pedagog), Majda Kurnik (slikarka), Edvard Rusjan (pilot, konstruktor), a drugim Niko Županič (istoričar, političar, antropolog, etnolog), Josip Rijavec (operski pevač), Lojze Dolinar (skulptor), Edvard Cvar (privrednik, zanatlija-sitar), Slavko Savinšek (pravnik, pisac, publicista, društveni radnik), Edvard Stepančič (slikar, grafičar, dizajner, digitalni umetnik), Svetopolk Pivko (inžinjer mašinstva, konstruktor aviona), Anite Meze (Mezetova), Neva Lotrič (lekar i stomatolog – anatom), Janez Vrhovec (glumac), Slobodan Aljančić (matematičar), Sonja Hlebš (glumica).

Ove značajne ličnosti su aktivno učestvovale u izgradnji društvenih (obrazovnih, kulturnih, naučnih, medijskih) institucija Beograda i Srbije kao što su Etnografski muzej, Jugoslovensko dramsko pozorište, Atelje 212, Srpska akademija nauke i umetnosti, Univerzitetska dečja klinika u Beogradu, Dečji hor Radio televizije Beograd i Muzička redakcija RTB-a, Udruženje kompozitora Srbije, Srpsko pevačko društvo Pančevo, dnevni list „Politika”, Matematički, Stomatološki, Mašinski i Prirodno-matematički fakultet u Beogradu, Opera Narodnog pozorišta u Beogradu, Fakultet muzičkih i Fakultet likovnih umetnosti u Beogradu, Udruženje likovnih umetnika Srbije, Muzej savremene umetnosti i Narodni muzej Beograd.

Autori 24 likovna portreta su vizuelni umetnici Marija Vauda i Nikola Pilipović. Oni su autori digitalnih printova koji na kolažni i inovativan način predstavljaju profesionalni rad, životni put i istorijski okvir koji je karakterističan i poseban za svaku od portretisanih ličnosti. Tako su nastala vizuelna dela sa svim karakteristikama savremenih tehnologija i aktuelnih tendencija u kontekstu istorije umetnosti, uklopljenih u primenjeni zadatak: vizuelni tekst je pratio svaku pojedinačnu ličnost, prilagođen je svakoj posebno, uvažavajući epohu u kojoj je radila i profesiju kojom se bavila.

Konkurs za finansiranje i sufinansiranje projekata u oblasti kulturnog stvaralaštva, obrazovanja, informisanja i službene upotrebe jezika i pisma slovenačke nacionalne manjine za 2016. godinu završen dana 07.06.2016.

 

Nacionalni savet slovenačke nacionalne manjine obaveštava, da je rok za podnošenje prijava na  Konkurs za finansiranje i sufinansiranje projekata u oblasti kulturnog stvaralaštva, obrazovanja, informisanja i službene upotrebe jezika i pisma slovenačke nacionalne manjine za 2016. godinu završen dana 07.06.2016. godine u 24h časova.

Sastanak Koordinacije Nacionalnih saveta nacionalnih manjina Republike Srbije za obrazovanje

 

12.05.2016. godine bio je održan sastanak Koordinacije nacionalnih saveta nacionalnih manjina Republike Srbije za obrazovanje. Sastanku su se u ime Nacionalnog saveta slovenačke nacionalne manjine prisustvovali Saša Verbič, predsednik i Barbara Navala, sekretar.

 

Sastanak je bio sazvan na osnovu dogovora predstavnika Nacionalnih saveta nacionalnih manjina, koji su bili na seminaru u organizaciji OSCE u Ečki.

U prilogu se nalaze zaključci spomenutog sastanka, koje je prosledila Koordinacija Nacionalnih saveta nacionalnih manjina Republike Srbije:

 

„Zaključci sa sednice Koordinacije nacionalnih saveta nacionalnih manjina za obrazovanje

Koordinacija nacionalnih saveta nacionalnih manjina je održana 12. aprila 2016. godine u prostorijama Nacionalnog saveta romske nacionalne manjine u Beogradu.

Koordinacija nacionalnih saveta nacionalnih manjina romske, mađarske, hrvatske, rumunske, rusinske, aškalijske, češke, ukrajinske, rusinske, makedonske, bunjevačke, slovenačke i slovačke nacionalne manjine se jednoglasno složila:

  1. da se pokrene inicijativa za izmenu zakona i podzakonskih akata kojima se reguliše status izbornog predmeta maternji jezik sa elementima nacionalne kulture. Koordinacija zahteva:

–          da ovaj predmet bude posebna kategorija obaveznog izbornog predmeta sa anketiranjem na ceo ciklus, obaveznim ocenjivanjem, da se ocene uračunavaju u prosek

–          da se obezbedi evaluacija usvojenosti znanja iz ovog predmeta

–          da se obezbedi mehanizam kontrole škola pri anketiranju i obavezna dostupnost informacija o rezultatima anketiranja

–          da se pokrene rešavanje statusa ovog predmeta na nivou srednjih škola

  1. da se Ministarstvu prosvete, nauke i tehnološkog razvoja ponude moguća rešenja modela učenja maternjeg jezika sa elementima nacionalne kulture:

–          formiranje grupa sa većim brojem od 15 izjašnjenih roditelja

–          formiranje kombinovanih grupa u skladu sa pravilnikom o formiranju grupa

–          formiranje kombinovanih grupa od I – IV i od V – VIII razreda

–          formiranjem kombinovanih grupa od I – VIII razreda za najmanje od 5 učenika

–          ako se u školi izjasni za učenje maternjeg jezika sa elementima nacionalne kulture manje od 5 učenika, na zahtev nacionalnog saveta nacionalne manjine, formirati centre spajanjem škola

  1. da se u ime koordinacije izrade primedbe na izmene Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja na sledeći način:

–          nacionalni saveti treba do kraja maja da u okviru svojih odbora za obrazovanje analiziraju predlog zakona, da svoje primedbe pošalju koordinaciji, nakon toga će tim u sastavu: Svetlana Zolnjan, Jasna Vojnič, Emil Lulić, Mirjana Savanov i predstavnik NS nemačke nacionalne manjine i objediniti primedbe na zakon. Konačan predlog na izmene zakona će biti prosleđen NS na davanje saglasnosti i kao konačna verzija poslat nadležnim institucijama

  1. pošto je sastanku prisustvovala predstavnica nacionalnih manjina u NPS, Minerva Trajlović Kondan, razmatrana je mogućnost poboljšanja saradnje koordinacije sa NPS
  2. da se predsedniku Nacionalnog prosvetnog saveta uputi dopis, u kome se traži uključivanje koordinacije u ravnopravno članstvo u grupi u NPS, koja se bavi obrazovanjem na jezicima nacionalnih manjina, i to sa 5 članova: Svetlana Zolnjan, – NS Slovaka, Aniko Jeras – NS Mađara, Darko Sarić Lukendić – NS Hrvata, Slobadan Golubović – NS Vlaha, Anisoara Caran – NS Rumuna.
  3. da se pri izradi dodataka iz nacionalne kulture i istorije nacionalnih manjina formiraju timovi za pojedine predmete koji će usaglasiti dodatke nastavnih programa na sledeći način:

–          koordinaciju za program dodataka iz muzičke kulture preuzima Leri Menge iz NS Rumuna

–          koordinaciju za likovnu kulturu preuzima Olga Kovačev iz NS Mađara

–          koordinaciju za prirodu i društvo preuzima Margareta Uršal iz NS Hrvata

–          koordinaciju za istoriju preuzima Gabriela Guba Červeni iz NS Slovaka. Predloge svojih dodataka će svaki nacionalni savet izraditi do kraja maja a početkom juna će se organizovati sastanci svih radnih grupa sa predstavnicima savetnika iz ZUOV-a

  1. pošto je sastanku prisustvovao predstavnik Foruma za etničke odnose Nenad Đurđević, koordinaciji je prezentovan zahtev za otvaranje ministarstva za ljudska i manjinska prva, što će prisutni članovi koordinacije prezentovati svojim predsednicima NS
  2. da se da podrška NS mađarske, slovačke i hrvatske nacionalne zajednice za prigovor na zatvaranje odeljenja na jeziku nacionalne manjine/otvaranje novih obrazovnih profila u srednjim školama, koje su proglašene za institucije od nacionalnog značaja, da se prigovor uputi ministarstvu i pokrajinskom sekretarijatu
  3. da se prate dešavanja sa predlozima za mreže osnovnih škola i da se adekvatno i na vreme preduzimaju potrebi koraci radi očuvanja škola od nacionalnog interesa
  4. da se podrži NS aškalijske nacionalne manjine pri uključivanju u program „besplatnih udžbenika“

 

 

IMG_4877

Platforma za strategiju integracije nacionalnih manjina u Republici Srbiji

 

4. maja 2016. godine bila je predstavljena Platforma za strategiju integracije nacionalnih manjina u Republici Srbiji. Sastanku je prisustvovao Saša Verbič, predsednik Nacionalnog saveta slovenačke nacionalne manjine u Srbiji.

Platforma za strategiju integracije nacionalnih manjina u Republici Srbiji predstavlja predlog iz koga bi nadležni državni organi mogli da razviju sopstvenu Nacionalnu strategiju integracije nacionalnih manjina u Republici Srbiji. Osnovna pretpostavka od koje polazi Platforma je da su principi integracije i očuvanja i razvoja identiteta nacionalnih manjina povezani i da je, u Srbiji, potrebno povećati nivo integracije. Primarni zadatak je da se odrede principi i izazovi u njihovom ostvarivanju u praksi manjinske politike, Strategija bi trebalo da podstakne političke i društvene aktere, pre svega predstavnike nacionalnih manjina i drugih manjinskih zajednica i njihovih pripadnika s jedne, i srpske većine sa druge strane, da uspostave svojevrsni društveni ugovor u kojem bi najveću odgovornost da promoviše novi pristup u kome su nacionalne manjine – njihovi pripadnici i kolektivitet, subjekti sa posebnim garantovanim pravima i slobodama, kao i odgovornostima, preuzela Republika Srbija.

Pregovori u okviru Poglavlja 23 u ovom području biće usmereni na nekoliko pitanja u kojima je uočena potreba za daljim napretkom: borba protiv diskriminacije, zaštita nacionalnih manjina, sloboda medija, sprečavanje zločina iz mržnje, pristup pravdi kroz besplatnu pravnu pomoć, zatvorski sistem, zaštita prava žena, zaštita prava dece, zaštita osoba sa invaliditetom, prava LGBT populacije, zaštita podataka o ličnosti. Poglavlje 23 u okviru Osnovnih sloboda, dakle obuhvata, između ostalog i zaštitu prava nacionalnih manjina.

Predstavljena je bila i inicijativa za uspostavljanje ministarstva za ljudska prava, manjine i integracije, da bi na ovaj način ostvarili zaštitu za promovisanje ljudskih prava i ostvarivanje manjinske politike. Time se želi postići stalnost i efikasnost institucija, koje bi trebalo da stvaraju uslove da pripadnici svih manjinskih grupa neposredno ostvaruju svoja prava i obaveze, a da nacionalne manjine postanu subjekat ostvarivanja kolektivnih prava, koja su im garantovana.

U izradi i predstavljanju dokumenta učestvovao je sledeći stručni tim: dr Dušan Janjić, rukovodilac stručno-istraživačkog tima, dr Mirjana Rašević, vodeći ekspert i Nenad Đurđević, koordinator projekta i drugi.